Stalni postav arheološke zbirke realiziran je u novoj zgradi muzejskoga kompleksa na oko 350 m² izložbenoga prostora. U postavu se velikim brojem eksponata arheološke zbirke prezentira kulturno-povijesni kontinuitet na području Livanjskoga, ali i susjednih polja, od prapovijesnih razdoblja do XVI. stoljeća, vodeći računa o stručnome, edukativnome i likovnome aspektu te logičnome toku kretanja posjetitelja i razgledavanja izložaka.
Osim kronološkoga slijeda, raspored u prostoru određen je tematskim cjelinama unutar nekoga vremenskog razdoblja: svakodnevni život, umjetnost, religija i pismo. Svako povijesno razdoblje obilježeno je različitom bojom: prapovijest – zemljano-crvena, Rim – crvena, rano kršćanstvo – žuto-narančasta, srednji vijek – ljubičasta. Arheološki eksponati popraćeni su ilustrativnim prilozima te ambijentalnim rekonstrukcijama u prostoru.
Dio ilustrativnoga materijala pretočen je u video-projekcije koje se uz glazbenu podlogu projiciraju kao dio stalnoga postava. U interakciji s posjetiteljima predviđeno je igranje rimske igre na ploči s žetonima te mogućnost tkanja na rekonstrukciji prapovijesnoga drvenog tkalačkog stana.
Najstariji izloženi eksponati datiraju iz kasnoga eneolitika. Rano brončano doba obilježeno je keramičkim nalazima s gradina. Posebnu izložbenu cjelinu predstavljaju nalazi iz prapovijesnoga groba pod tumulom br. 16 na Kupreškome polju. Delmati su predstavljeni nalazima s gradina te nalazima iz grobova i ratničke ostave. Po dolasku Rimljana Delmati preuzimaju elemente rimske civilizacije; izložbeni dio podijeljen je u više tematskih cjelina: rimska vojska, romanizacija, ceste, arhitektura, nošnja, alati i zanati, klesarske radionice, epigrafika, igre, kultovi i pogrebni običaji. Rano kršćanstvo posvjedočeno je ulomcima crkvene arhitekture i namještaja. Kao posebne cjeline izloženi su nalazi vezani za krsni zdenac i ranokršćansku liturgiju, svakodnevni život te kasnoantičke nekropole. Vrhovima avarskih strjelica obilježen je prijelaz iz staroga u srednji vijek. Dolazak Hrvata obilježio je početak srednjega vijeka. Posebnu tematsku cjelinu predstavlja crkvena arhitektura s izloženim ulomcima crkvenog namještaja. U vitrinama su izloženi nalazi nakita, keramičkih posuda, oruđa i oružja iz grobova. U kasnome srednjem vijeku, uz izloženi nakit i dijelove nošnje, najvažniju cjelinu predstavljaju nalazi iz Franjevačkoga samostana sv. Ive u Livnu s početka XIV. st. Na kasni srednji vijek kao posebna cjelina veže se Pismo. Posebno mjesto zauzima ploča s natpisom popa Tjehodraga iz Lištana pisana hrvatskom ćirilicom polovinom XII. st. Po dolasku Turaka, kada započinje novo razdoblje, završava arheološki postav kao povijesno-kulturna cjelina.
Idejna koncepcija postava i izbor materijala:
Marija Marić Baković, muzejska savjetnica.
Autori prostorne koncepcije, vitrina i likovnoga izgleda postava:
Marko Rogošić i Miran Palčok