Kako je Franjevački samostan na Gorici izgrađen prije nešto više od stotinu pedeset godina, tako se većina njegove pismohrane može vezati za to razdoblje. No dio pohranjenoga gradiva starije je nekoliko stotina godina od svoga osnivača.

Tako najstariji dokument datira iz 1577. godine i nalazi se među tursko-arapskim ispravama, gdje se također čuvaju burujudije, tapije i teskere, temesući i drugi dokumenti pisani arapskim pismom na turskome jeziku, a nastali od XVII. do XIX. st. Među orijentalnim spisima i knjigama tu je bujuruldija Huršid Mehmed paše o gradnji crkve na Gorici prije dobivanja carskoga fermana izdanoga 2. ožujka 1853., pa prijepis Šerijatskoga zakonika iz 1473., nastao početkom XVIII. st., te dijelovi Kur’ana (lijepo ukrašeni), svitak nepoznata sadržaja i dr. U pismohrani se čuva izvornik Lašvaninove kronike iz 1726. godine, pisane gotovo krasopisom, i to hrvatskom ćirilicom, pa kopija fojničkoga grbovnika iz 1340. koju je načinio fra Anđeo Kaić šezdesetih godina XX. st. za gorički samostan. Najstarija ljekaruša, od 34 koliko ih se čuva u pismohrani, potječe iz 1670., pisana je hrvatskom ćirilicom/bosanicom, osim naslovne strane koja je napisana latinicom i pripadala je Nikoli Stipanoviću. Među važnije gradivo pripadaju matične knjige krštenih, krizmanih, vjenčanih, umrlih i stanja duša starijih livanjskih župa. Mnogi su uvezi obnovljeni potkraj prošloga i početkom ovoga stoljeća te mikrofilmovani u Središnjem laboratoriju za restauraciju i konzervaciju Hrvatskoga državnog arhiva, a najstarije matične knjige datiraju od 1771. U graditeljsko-građevinskim spisima i nacrtima nalazi se nacrt Ešref-efendije za izgradnju samostanske crkve, koji je ovaj načinio po sultanovu nalogu, kao i Vancaševi nacrti za obnovu samostanske crkve nastali od 1903. do 1905. godine. Dokumentarnu vrijednost ima zbirka starih svjetlopisa koju je započeo prikupljati fra Miroslav Džaja, a dodatno je obogaćena ostavštinama preminulih franjevaca goričkoga samostana. Zavidno mjesto u pismohrani zauzima filatelistička zbirka koja će, nažalost, još neko vrijeme ostati skrivena od očiju javnosti. Od stečevina ističu se one renomiranoga livanjskog slikara Gabriela Jurkića i supruge mu Štefe Jurkić te bogati glazbeni zapisi livanjskoga skladatelja Alde Kezića koji živi i radi u Njemačkoj.

Pismohrana Franjevačkog samostana na Gorici obrađena je u cijelosti od 2000. do 2005. godine uz nesebičnu pomoć gospodina Stjepana Razuma, djelatnika Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, i neprekidno se dopunjavala tako da je danas spremljena u 397 kutija.

Osnovna je zadaća Pismohrane prikupljanje i čuvanje najvrjednijega arhivskog gradiva i, svakako, učiniti ga dostupnim svakomu korisniku.

Sukladno propisima to je ostvarivo uz:

• vođenje evidencije o arhivskome gradivu
• poticanje stvaratelja arhivskoga gradiva na stvaranje i primjereno organiziranje svoje dokumentacije kao i pružanje stručne pomoći u sređivanju gradiva
• vrjednovanje dokumentacije stvaratelja i sugestije kako bi se trajno sačuvalo najvrjednije gradivo
• preuzimanje dokumenata trajne vrijednosti te brigu za njegovu dugoročnu zaštitu i čuvanje
• sređivanje arhivskoga gradiva i izradbu obavijesnih pomagala kako bi se korisnicima olakšao pristup informacijama koje traže
• omogućivanje i poticanje korištenja arhivskoga gradiva u znanstvenim i drugim istraživanjima, osiguravanje dostupnosti arhivskoga gradiva kao sredstva za zaštitu osobnih i kolektivnih prava i interesa te za ostvarenje prava javnosti na uvid u djelovanje službi
• promidžbu arhiva i arhivskoga gradiva užoj i široj zajednici i suradnju s drugim srodnim institucijama