Pismohranu čine dva zasebna fonda, Pismohrana Franjevačkoga samostana na Gorici i Pismohrana Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica – Livno, koje su do 2009. tvorile cjelinu. Naime zbog nedostatka prostora namijenjenoga Pismohrani Franjevačkoga samostana na Gorici ali i lakšem pristupu građi donesena je odluka da se pismohrana FMGG-Livno izdvoji i formira kao zasebna cjelina.

Pismohrana Franjevačkoga muzeja i galerije Gorice Livna utemeljena je 1996., a čuvana je kao dio pismohrane Franjevačkoga samostana na Gorici sve do 2009. godine kad se zbog boljega pregleda izdvojila i formirala u samostalnu pismohranu koja se sastoji od muzejske dokumentacije – registraturnoga gradiva – općih muzejskih spisa, graditeljsko-građevinskih spisa i nacrta, podataka o zaposlenicima, gospodarsko-financijskom poslovanju FMGG-a, službene dopisbe – te nekoliko zbirki od kojih se posebno ističe zbirka muzejskih svjetlopisa, u kojoj su pohranjeni stari i vrijedni svjetlopisi Ćirila Raiča, Ale Terzića, Zorana Alajbega… Riječ je o svjetlopisima Livna, livnjaka i livanjskoga kraja od četrdesetih godina dvadestoga stoljeća te fotografske dokumentacije muzejskih zbirki.
Od stečevina vrijedna je zbirka negativa na staklu te dio fotografske opreme livanjskoga foto-amatera Mate Kaića s početka XX. stoljeća u kojoj se nalazi više od 300 negativa. Gradivo je u cijelosti obrađeno i pohranjeno, a u izradbi je idejni projekt za njegov smještaj.