Lištani, Podvornice, 2017./2018.
Ime lokaliteta: Lištani
Položaj: Podvornice
Voditelj istraživanja: Marija Marić Baković
Institucija: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno
Vrijeme istraživanja: 6.9. – 19.10.2017./ 11.6. – 3.7. 2018.
Vrsta istraživanja: sustavno istraživanje (6.-7. kampanja)
Vrsta arheološkog nalazišta: nalazište sakralnog i sepulkralnog karaktera
Ukupna istražena površina: cca 280 m²
Kronološka atribucija lokaliteta: I. – XV. st.
Kulturna atribucija: rimska provincijalna, ranokršćanska, starohrvatska i kasnosrednjovjekovna kultura
O LOKALITETU I TIJEKU ISTRAŽIVANJA
Iskopavanje je nastavljeno u JI dijelu lokaliteta, iza ostataka ranokršćanske arhitekture. Iskopom je obuhvaćen i nasip južno od bazilike. Istražena je zidana kasnoantička grobnica, ukupno deveta na lokalitetu. Radi se o pravougaonoj zidanoj grobnici, bez naznaka svođenja. Kontekstu rimske antike na lokalitetu pripada kružna jama, 26. u nizu, za koje smo pretpostavili da su služile za polaganje rimskih kamenih osuarijia. Sloju rimske antike pripadaju i ulomci reljefno ukrašenih nadgrobnih spomenika, rimski novčići i ulomci brončanih dijelova nošnje. Tijekom iskopavanja nađena je velika količina reljefno ukrašenih ulomaka ranokršćanske oltarne pregrade. U ove dvije kampanje, istraženo je 37 grobova srednjovjekovne provenijencije, što su do sada 233 groba na lokalitetu s 266 ukopa. Najčešće se radi o grobovima orijentacije istok-zapad s većim ili manjim odstupanjima, zabilježen je jedan grob orijentacije zapad-istok, te četiri ukopa orijentacije sjever-jug. Prema načinu ukopa i nalazima u pojedinim grobovima (nakit i dijelovi nošnje), te ostalim pokretnim nalazima, preliminarna je procjena kako se u ovome dijelu lokaliteta radi o vertikalnoj i horizontalnoj stratigrafiji od rimske antike do kasnoga srednjeg vijeka. Uz voditeljicu iskopavanja, kao dio stručne ekipe sudjelovale su arheologinje Ivana Čačija i Monika Mihaljević, student arheologije Josip Križan, te dokumentarist Miran Palčok. Na iskopu su radila četiri radnika. Iskopavanja su financirana sredstvima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Federalnog ministarstva kulture i sporta te Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa HB županije.
Rapovine, Groblje, 2012./2013.
Ime lokaliteta: Rapovine
Položaj: Groblje
Voditelj istraživanja: Marija Marić Baković
Institucija: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno
Vrijeme istraživanja: 3. – 20. 10. 2012. / 13. 5. – 28. 6. 2013.
Vrsta istraživanja: sustavno istraživanje
Vrsta arheološkog nalazišta: nalazište sakralnog i sepulkralnog karaktera
Ukupna istražena površina: cca 80 m²
Kronološka atribucija lokaliteta: IX./X. – XVII. st.
Kulturna atribucija: starohrvatska, kasnosrednjovjekovna i novovjekovna kultura
O LOKALITETU I TIJEKU ISTRAŽIVANJA
Nastavkom istraživanja ostataka crkvene arhitekture na katoličkome groblju u Rapovinama, definiran je oblik crkve. Crkva je u tlocrtu četverokutna naosa, glatkih neraščlanjenih zidova, orijentacije istok-zapad, s istaknutom polukružnom apsidom na istoku, dimenzija cca 10 x 6 m. Ulazni prostor u crkvu predstavljao je nešto uži prostor od kojeg je sačuvan tek dio sjevernog zida. Analizom ostataka arhitekture određene su osnovne značajke predromaničke crkve s kraja IX. i početka X. st., koja je do kraja XVII. st., kada je srušena doživjela najmanje dvije obnove i pregradnje. Stilsko-kronološki su obrađeni ulomci predromaničke oltarne pregrade koji su datirani pred kraj IX. i početak X. st., te se pripisuju klesarskoj radionici sa sjedištem u Kninu. Apostolu Petru, izvornom titularu crkve čije ime se nalazi na arhitravu oltarne pregrade, crkva je bila naslovljena sve do njenog rušenja. Na osnovi terenskih opažanja te analizom pokretnih nalaza, određen je slijed graditeljskih faza koje se odnose na uređivanja unutrašnjosti crkve ili zahvate na arhitekturi crkve. Posljednji put je obnavljana početkom XVII. st., što je potvrđeno numizmatičkim nalazom, a srušena je krajem XVII. st. Tijekom kasnog srednjeg vijeka uz crkvu se oblikovalo groblje koje je u kontinuitetu nastavljeno do današnjeg doba. Istraženi ostaci crkve na lokalitetu su konzervirani i restaurirani. Arheološka iskopavanja 2012. i 2013. godine, financirana su sredstvima Ministarstva civilnih poslova BiH, HT Eroneta, Livno putova i Dumi šped d.o.o.-a.
Rapovine, Groblje 2010.
Ime lokaliteta: Rapovine
Položaj: Groblje
Voditelj istraživanja: Marija Marić Baković
Institucija: Franjevački muzej i galerija Gorica Livno
Vrijeme istraživanja: 16. – 18. VI. 2010.
5. – 8. VII. 2010.
Vrsta istraživanja: zaštitno iskapanje
Ukupna istražena površina: cca 25 m²
Kronološka atribucija lokaliteta: IX./X. st.
O LOKALITETU I TIJEKU ISTRAŽIVANJA
Istražen je dio temelja arhitekture starohrvatske crkve podignute potkraj IX. ili početkom X. st. te srušene oko 1685./1686. godine. Crkva je posvećena apostolu Petru, o čemu svjedoči titularni natpis na ranije nađenoj arhitravnoj gredi. Potvrdu da je riječ o navedenoj crkvi dali su novi nalazi ulomaka crkvenoga namještaja ukrašenoga troprutim pleterom. Iskapanja planiramo nastaviti. U međuvremenu lokalitet je privremeno zaštićen. Arheološke radove vodila je Marija Marić Baković, uz sudjelovanje arheologinje Bernarde Teklić te dvaju radnika na terenu. Na terenskoj dokumentaciji radio je Miran Palčok. Iskapanja su financirana doniranim sredstvima: Ivan Kelić (Separacija pržine d.o.o.), Jako Andabak (Sunce hoteli d.o.o.) i Fra Bono Vrdoljak.
Lipa, Podvornice 2007./2008.
Ime lokaliteta: Lipa – Podvornice
Položaj: Grudina, njiva Ilije Kreze
Voditelj istraživanja: Marija Marić Baković
Institucija: Franjevački muzej i galerija Gorica Livno
Vrijeme istraživanja: 21. VIII. – 17.IX.2007.; 19.V.–11.VII.2008.
Vrsta istraživanja: sustavno istraživanje
Ukupna istražena površina: 530 m²
Kronološka atribucija lokaliteta: IV.–V. st.
O LOKALITETU I TIJEKU ISTRAŽIVANJA
Istraženi su temeljni ostatci stambenoga objekta podijeljenoga u nekoliko prostorija povezanih vanjskim trijemom. Prema ostatcima arhitekture i pokretnim nalazima može se zaključiti da je riječ o villi rustici, stambeno-gospodarskome objektu koji je pripadao romaniziranoj delmatskoj obitelji. Podatci o nalazima ukazuju na funkciju objekta tijekom IV. i V. st. Arheološke radove vodila je Marija Marić Baković, uz sudjelovanje arheologinje Bernarde Teklić te prosječno sedam radnika na terenu. Na terenskoj dokumentaciji radili su Željka Markov, Miran Palčok i Rajmond Čondrić. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između vlasnika parcele i Općine Livno ostatci arhitekture zaštićeni su i zatrpani zemljom. Iskop su financijski pomogli Općina Livno i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Lištani, Podvornice
Ime lokaliteta: Lištani
Položaj: Podvornice
Voditelj istraživanja: Marija Marić Baković
Institucija: Franjevački muzej i galerija Gorica Livno
Vrijeme istraživanja: 2001. – 2006.
Vrsta istraživanja: sustavno istraživanje
Ukupna istražena površina: 1.000 m²
Kronološka atribucija lokaliteta: I. – XV. st.
O LOKALITETU I TIJEKU ISTRAŽIVANJA
Dosadašnjim istraživanjima otkriveni su ostatci rimske nekropole, ranokršćanski kompleks s dvjema bazilikama i krsnim zdencem, kasnoantička nekropola te starohrvatsko i kasnosrednjovjekovno groblje. Od pokretnih nalaza otkriveni su brojni ostatci rimskih kamenih urna, ulomci keramičkih i staklenih posuda, novčići, ulomci ranokršćanskoga crkvenog namještaja te nakit i oruđe. Među nalazima iz ukupno 195 do sada istraženih starohrvatskih i kasnosrednjovjekovnih grobova najbrojnije je zastupljen nakit. Također je nađena euharistijska žlica, konjaničke ostruge te natpis pisan hrvatskom ćirilicom polovinom XII. st. Riječ je o kompleksnome lokalitetu u kontinuitetu od rimske antike do kasnoga srednjeg vijeka. Istraživanja nisu završena. Arheološke radove vodila je Marija Marić Baković. Kao dio stručne ekipe sudjelovali su arheolozi: Angela Babić, Silvana Čobanov, Ljubomir Gudelj, Rozana Ivković, Ante Jurčević, Mirela Kujundžić, Branka Milošević, Darko Periša i Hrvoje Vuletić, uz crtače Željku Vrdoljak i Mirana Palčoka. Istraživanja su financirali Ivan Rimac, Josip Rimac, Američko veleposlanstvo u Sarajevu i Federalno ministarstvo kulture u Sarajevu.
Livno, Groblje sv. Ive
Sustavna arheološka iskapanja provedena su u nekoliko kampanja 1991. i 1993./1994. godine. Voditelj radova bio je arheolog Tihomir Glavaš, uz sudjelovanje arheologa Boška Marijana i fra Bone Vrdoljaka. Istraživanja su potvrdila da je riječ o lokalitetu sa sakralno-sepulkralnom tradicijom, od kasne antike preko srednjega vijeka do najnovijega doba, a pokretni nalazi ukazuju i na starije željezno te rimsko doba. Na lokalitetu je neposredno uz rijeku Bistricu otkriven dio ranokršćanske bazilike. Svetište bazilike u potpunosti je uništilo korito rijeke Bistrice. Ranokršćanski objekt s presvođenim kasnoantičkim grobnicama preslojili su srednjovjekovni grobovi te arhitektura franjevačkoga samostana iz XIV. st. Među pokretnim su nalazima ulomci rimskih kamenih urna, ulomci reljefno ukrašenoga ranokršćanskog namještaja i staklenoga posuđa, nakit i oruđe iz starohrvatskih i kasnosrednjovjekovnih
grobova te samostanski predmeti iz svakodnevnoga života.
Podgradina, Rešetarica
Na užoj lokaciji Kraljičina nasipa zvanoj Rešetarica, danas pod vodom Buškoga jezera, nalaze se ostatci ranokršćanske bazilike. Sustavno arheološko iskapanje provedeno je između 1989. i 1991. godine u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih znamenitosti i rijetkosti u BiH iz Sarajeva uz sudjelovanje arheologa Svetozara Pudarića iz Sarajeva i Mate Zekana iz MHAS-a u Splitu. Otkriveni su temelji ranokršćanske bazilike iz V. i VI. st. te grobovi iz starohrvatskoga razdoblja unutar crkve i iznad porušenih zidova. Uz arhitektonske elemente sačuvani su i dijelovi reljefno ukrašenoga crkvenog namještaja. U starohrvatskim grobovima nađeno je oružje i konjanička oprema karolinških obilježja iz VII./IX. st., keramičko posuđe i uporabni predmeti.
Podgradina, Buško blato
U okviru zaštitnih arheoloških iskopavanja u Buškome blatu 1969. godine, prije pretvaranja Buškoga blata u akumulacijsko jezero, istražena su tri manja kasnosrednjovjekovna groblja obilježena stećcima: Kraljičin nasip, Glavica i Bilo polje – Mašeta. Nalazi u grobovima pripadaju nakitu i dijelovima nošnje. Smješteni su u Zemaljskome muzeju u Sarajevu. Iskapanja je vodila arheologinja Nada Miletić iz Zemaljskoga muzeja BiH u Sarajevu.
Grborezi, Mramorje
Istraživanja su provedena 1954., 1955. i 1956. godine u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. Lokalitet su istraživali Šefik Bešlagić i Đuro Basler. Istraženi su ranosrednjovjekovni grobovi iz druge polovine VIII. do prve polovine IX. st. U njima su nađene naušnice, prstenje, ogrlice i keramičko posuđe. Groblje s poganskim značajkama pokapanja preslojeno je velikim kasnosrednjovjekovnim grobljem iz XIII. – XV. st. U grobovima su nađeni dijelovi nošnje, nakit (filigranski ukrašene srebrne i zlatne naušnice te prstenje), numizmatički nalazi i ostatci tekstila (brokat, svila i vuna). Ukupno je istraženo 265 grobova s 355 ukopa, od kojih je 56 grobova obilježeno stećcima. Svi su nalazi smješteni u Zemaljskome muzeju u Sarajevu.